bibliofil.hr

Ivana Brlić-Mažuranić: Basne i bajke Prvo izdanje iz 1943. godine. Devet basni i pet bajki. Ovitak i crteži Vladimir Žedrinski. Vrlo rijetko u ponudi d ovitkom. 124pp 14x19cm

Antun Maračić: Ispražnjeni okviri / Iščezli sadržaji, 1991.-2017. Emptied frames/Vanished contents, 1991-2017 (ponovljeni rad iz 1991-1994 / remake of the work of 1991-1994 stalni postav neizvjesnog trajanja; stanje nakon akcije nepoznatog devastatora - nehotičnog "suradnika permanent display, duration uncertain; the state after the action of an unknown devastator - inadvertent "associate" Pet razglednica 16x10,5cm

Nuša i Srečo Dragan (geff 69) Autor fotografije Petar Dabac Fotografija je snimljena na geff-u '69 Zagreb, 1970. godine Original fotografija iz vremena 12x9cm

Hrvatska / zemlja ljepote : Kroaten / Land der Schonheit Autor August Frajdić. Suradnik Josip Horvat Fotografska monografija. August Frajtić: Hrvatska zemlja ljepote. 31 list tekst; 48 fotografija; tabela s popisom ilustracija i fotografa. (Ernest Cuvaj, Tošo Dabac, Dušan Frković, Mladen Grčević, Ignajt Habermuller, Margareta Komzak, Božidar Krznariž, Radoslav Lorković, Milan Moravec, Maksimilijan Paspa, Tedor Paspa, Zlatko Speis, Edmund Stoger, Marijan Kirasić, EugenTrišler. U knjizi su predstavljene četri fotografije Mladena Grčevića: Kamenita vrata u Zagrebu, Trg pred prvostolnom crkvom, Grad Veliki Tabor u Hrvatskom zagorju, Zalaz sunca za Učkom, Istra.

Katalog za izložbu Ivana Picelja - Galerija suvremene umjetnosti, Zagreb 1966. godine. Vrlo rijetko u ponudi. Uključuje serigrafiju Branje Horvata. Predgovor na hrvatskom i francuskom jeziku Abraham A. Moles. Katalog Ivan Picelj. Plakat Mihajlo Arsovski. Fotografije Tošo Dabac i Branko Balić- Stanje - odlično.

Dubravka Rakoci: Zagreb Circles. ifa-Galerie Bonn, 1993. Plakat. 55x85cm Presavijan. U odličnom stanju. Verantwortlich Iris Lenz & Stephanie Jacobs. Gestaltung Walther Mertel Photographie - Goran Petercol, Dubravka Rakoci, Nino Semialjac Litographie APEX Koln 18x29cm Condition - like new.

Filmski bilten 8 umnožavan tekst na pisaćoj mašini, originalne slike lepljene na stranice izdaje klub umetnosti pri radničkom univerzitetu Beočin Slog i fotografije Đ. Konrad - omot štampao Progres Novi Sad Mala avangardna filmska škola misao poezija u filmu geff hronologija geff antifilm i mi geff susret - eksperimentalni film geff belo platno heroji bauerovog filma su ljudi umetnost prostora milton manaki pravila montaže filmovi koji dolaze odjek petar blagojević

Miško Šuvaković: Realizam / Antirealizam Artist Book Galerija proširenih medija, Zagreb 1990. Uključuje dva originalna kolaža Miška Šuvakovića

Kuverta / omotnica 1 (design Mihajlo Arsovski) 25x17,5 cm

Ivan Kožarić: GSU, 1969. Katalog izložbe u Galeriji suvremene umjetnosti, Zagreb 1969. Predgovor Igor Zidić Fotografije Branko Balić Katalog i plakat, design Ivan Picelj Postav izložbe Dimitrije Bašičević Mangelos

Trigon 75/2 - Documentation: International Symposium on the Function of Art) Italia: Mario Ceroli, Giulio Paolini, Michelangelo Pistoletto, Franco Vaccari, Sillani Yugoslavia: Damnjan, Nedjeljko Dragić, Vjenceslav Richter, Andraž Šalamun, Miroslav Šutej Austria: Fritz, Hoffmann, Lassing, Lesak, Mayr, Ruhm, Peter Weibel 23x24cm In nice condition.

Trigon 67: Ambiente/Environment Two volumes Graphic design catalogue Yugoslavia and Germany (Mario Ceroli, Gianni Colombo, Luciano Fabro, Enzo Mari, Giuseppe Uncini, Jaki-Joza Horvat, Ivan Picelj, Vjenceslav Richter, Miroslav Sutej, Drago Trsar, Marc Adrian, Roland Goeschl, Oswald Oberhuber, Josef Pillhofer, Rudolf Pointner, Jorrit Tornquist). Text in German, Italian and Croatian.

Miroslav Šutej: 34 Biennale de Venice, 1968. Uključuje serigrafiju - izrada Brano Horvat Predgovor / Preface Vera Horvat Pintarić Plakat i katalog, design: Ivan Picelj 20x21cm 24p

Krsto Hegedušić: Podravski motivi-predgovor Miroslav Krleža Prvo izdanje. Minerva, Zagreb, 1933. godine. U vrlo korektnom antikvarnom stanju, na naslovnici manji tragovi vremena, i naljepnica privatne biblioteke. Podravski motivi tiskani 1933. kao vizualni korelat književnog ruralnog mita Miroslava Krleže popraćeni su i Krležinim predgovorom. Trideset i četiri crteža Krste Hegedušića. S predgovorom Miroslava Krleže. Godine 1933. Miroslav Krleža objavljuje Predgovor podravskim motivima Krste Hegedušića – esej o umjetnosti čime započinje tzv. Sukob na književnoj ljevici ŕ Krleža se suprotstavlja mišljenju da umjetničko stvaranje mora biti odraz društvenih trenutaka Podravski motivi Krste Hegedušića – zbirka crteža objavljena 1933. u Zagrebu – pokazali su se jednom od prijelomnih točaka u hrvatskoj umjetnosti međuratnog razdoblja. Njihova se važnost prepoznaje na dvije temeljne razine. Prvo, tridesetak Hegedušićevih crteža može se interpretirati u kontekstu osnovnih obilježja djelovanja Udruženja umjetnika Zemlja, kao eksplicitan iskaz autorovih oblikovnih nastojanja, ali i sadržajnih inklinacija. S druge strane, Podravski motivi posjeduju osobitu važnost zbog složene ideološke bitke koja ih je pratila. Naime, Predgovor Podravskim motivima Miroslava Krleže – po riječima Stanka Lasića, njegova najznačajnijeg tumača – »osnovni je tekst čitava sukoba na književnoj ljevici«. U tom smislu i sami su crteži nedugo nakon objavljivanja zadobili dodatnu težinu, pa su značenjski promatrani prije svega u temeljnom kontekstu uvodnoga teksta: u svjetlu zalaganja za društveno angažiranu, ali neovisnu umjetnost, za umjetničko djelo kao produkt individualnih stvaralačkih poticaja, a protiv njegove sveobuhvatne ideologizacije. Ipak, kritičko sagledavanje samih crteža, kao i njihova predgovora, ne može biti ograničeno isključivo na spektar značenja povezan s glasovitim sukobom na ljevici. Naime, u Predgovoru Krleža raspravlja i o mnogim problemima koje prepoznaje kao ključne za određivanje obilježja hrvatskog kulturnog identiteta početkom četvrtog desetljeća. Tako se pojedini dijelovi teksta mogu tumačiti kroz prizmu odnosa nacionalnog identiteta i umjetničkog stvaralaštva, kao jednog od temeljnih problema koji su nastojali artikulirati vodeći članovi Udruženja umjetnika Zemlja, ali i drugi protagonisti hrvatske umjetnosti. U tom smislu, posebna se pozornost pridaje Hegedušićevoj ulozi u procesu artikulacije ideje o nezavisnom, nacionalnom likovnom izrazu te se ističe značenje Podravskih motiva u povezivanju ideoloških pozicija s lijevim političkim predznakom i nacionalnih kategorija, što toj ideji daje specifično obilježje među srodnim pojavama u srednjoeuropskom kulturnom prostoru. Autor: Krsto Hegedušić Izdavač: Liber, Zagreb Godina: 1971 Uvez: tvrdi Format: 17x25 Stranica: 65

13th meeting of experimantal filmmakers U Zagrebu je između 19. i 22. prosinca 1963. održan prvi festival GEFF-a, što je ujedno bio prvi susret filmskih eksperimentatora. Organizator je bio Kinoklub Zagreb uz pomoć Saveza jugoslovenskih amaterskih kinoklubova. Kinoteka je predstavila tri večeri svjetskog eksperimentalnog filma, uključujući autore kao što su Norman Mclaren, Slavko Vorkapić (s vizualnim interpretacijama Beethovenove glazbe u filmovima Fingalova pećina, 1940. i Šuma šumori, 1941), Maya Deren, Hans Richter, Louis Buñuel, Germaine Dulac, Rene Clair, Aleksander Medvedkin, Sergej Ejzenštajn, Dziga Vertov. Na samu festivalu sudjelovalo je trinaest kinoklubova i organizirane su brojne projekcije. Četrdeset filmova prošlo je natjecateljsku selekciju, dok su u Salonu odbijenih i u informativnoj selekciji sveukupno prikazana pedeset četiri filma. Četrdeset četiri autora prezentirala su svoje eksperimentalne filmove, većinom u produkciji Kinokluba Zagreb i Kinokluba Beograd. Članovi žirija bili su: Vatroslav Mimica, redatelj; Vjenceslav Richter, arhitekt; Mladen Škiljan, kazališni redatelj; Radoslav Putar, likovni kritičar; Mića Popović, slikar; Slobodan Novaković, novinar; Branko Tomulić, redatelj; Branko Belan, pisac. Svaki član nagradio je filmove po vlastitom izboru. Prijepodne jednog fauna (1963) Tomislava Gotovca i Vladimira Peteka postigao je najveći uspjeh, dok je Petek dobio priznanje za svoje odabrane filmove koji se smatraju prvim antifilmovima32 festivala. Drugi su nagrađeni filmovi: Doručak Srđana Karanovića (1963), Zid Kokana Rakonjca (1960), Tragovi čovjeka Ivana Martinca (1961), Antonijevo razbijeno ogledalo Dušana Makavejeva (1957), Twist-twist Ante Verzottija (1962), Smrt Tomislava Gotovca (1962) i Kula (1963) Dragoljuba Ivkova.

Kalman Mesarić (1900-1983) jedan je od najvećih eksperimentatora u hrvatskoj inačici europske književne avangarde s početka prošlog stoljeća. Njegovi rani radovi, među kojima su poetska knjižica Tragigroteske (1923) i dramska burleska Kozmički žongleri (1925), danas su ovjereni datumi u razvoju hrvatske modernističke književnosti.

Slavko Matković: Ich Bin Kunstler Subotica, 1989. Tekstovi na srpskom i mađarskom jeziku Ješa Denegri i Balint Szombathy Dizajn: Art Lover 21,5x20cm 12pp

Franci Zagoričnik: Nihilizem je humanizem Znamenja 84 Maribor, 1985. Likovna oprema Marko Pogačnik

Slavko Matković: Work Subotica, 1971. Independetly Publisx Autxor Slavqo Matqović 15x21cm

Goran Trbuljak: Retrospektiva Salon Muzeja savremene umetnosti Beograd, 1981. Idejno rješenje kataloga Goran Trbuljak Grafička realizacija Novica Kocić Tiskano na debljem papiru. Sitotisak 24x23cm 8pp Tekst djelimično potcrtavan. Ostalo u odličnom stanju.

László Kerekes - Pictura erupta (Új symposion). Novi Sad 1986. godine. Glavni urednik Purger Tibor. Art Consultant Ješa Denegri. Urednik Laszlo Lantos. Tehnički urednik Stefan Oszkar. Design László Kerekes. Fotografije László Kerekes i Etelka Kerekes. Xer

Željko Kipke, vlastita naklada, Zagreb 1981. godine. Tiraž 100 komada, na naslovnici i prvoj stranici ispisano rukom. Zeljko Kipke, Zagreb, 1981. Saddle Stich. Book Condition: very Good. No Jacket. 100 Copies. Contributors: Zeljko Kipke, Darko Simicic, An

Lijepo dizajnirani katalog za nastup Vjenceslava Richtera - Richter - 36. Bienalle di Venezia iz 1972. godine. Richter je sudjelovao zajedno sa Dušanom Otaševićem i Vladimirom Veličkovićem. Urednica Irina Subotić. Tekstovi na engleskom i talijanskom jezik

Iznimno rijetko, sami početak fantasyja i znanstvene fantastike u hrvatskoj književnosti. Vlastita naklada, Zagreb 1925. godine. Naslovni list crtao Sergius (Sergej) Glumac - likovni umjetnik, grafičar, pionir grafičkog dizajna (bio je i član grafičko-di